ZAŠTIĆENE VRSTE PTICA U SRBIJI

Naziv ptice: planinski aniflan
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/53/Carduelis_flavirostris.jpg[/img]
Lat: Acanthis flavirostris
Hr Radović Sušić: Gorska juričica
Hr Rucner: Gorska juričica
Eng: Twite
De: Berghänfling
It: Fanello nordico
Opis ptice:
Gnijezdi na gorskim tresetištima, također blizu morske obale. Zimi na kultiviranim nizinama, smetlištima, duž niskih morskih obala i na sličnim mjestima, gdje traži hranu u jatima po visokom korovu. Nije plašljiva, ali je nemirna i stoga teška za dobro vidjeti, često odlijeće daleko. Uopćeno, najviše nalikuje sjevernoj i običnoj jurčici. Često se udružuje s obje. U usporedbi sa sjevernom jurčicom, dužeg je repa, više žućkasto-smeđe nijanse i nema tamna područja na čelu i grlu; sliči ženki obične jurčice, ali je kljun sjajnožut (iako ljeti sivo-smeđ, kao kod ženke vrapca pokućarca), obrazi i prsa žuće smeđi, grlo bez oznaka mutno žuto (nije bjelkasto i prugasto), krilo ima svijetlu prugu kao sjeverna jurčica (vrhovi velikog pokrilja), nema tako očito bijelo na vanjskim primarnim perima kao obična jurčica. Noge crne. Mužjak ima ružičasto na trtici, iako je to vrlo teško opaziti u prirodi, osobito u jesen/zimu (kad smeđi čuperci nestanu). Najtipičniji zov je nazalno, hrapavo, fino "TWEit", koje je posve karakteristično i čuje se osobito iz velikih jata. Također običniji čavrljavi zov "jek, jek, jek", koji je najbliži zovu sjeverne jurčice i zebe nikavice, ali također i glasanju obične jurčice i zelendura. Pjesma čavrljava, isprepletena zovovima.

Prosjecna duljina/raspon krila:
13/null[img][/img]

Parus caeruleus - Plava senica
________________________________________


Klasa AVES - Ptice
Subcl. NEORNITHES
Superordo NEOGNATHAE (ptice letačice)
Ordo PASSERIFORMES (Ptice pevačice)
Familia PARIDAE (Senice)
Foto galerija

Opis: Do 12 cm dužine. Gornji deo glave sa plavom mrljom, oivičen belom bojom. Očna pruga je crna, krila i rep su plave boje.
Stanište: Listopadne i mešovite šume do 1 500 mnv.
Bionomija:
Status: Stanarica.
Gnežđenje: Gnezdi se u dupljama na visini do 3 m. Vreme gnežđenja: 01.04. – 25.04 i 01.06. – 15.06. Gnezdo koristi za više gnežđenja.
Broj gnežđenja: Dva i jedno naknadno.
Broj jaja: 8-12 (10) i 6-10 (7).
Prosečan broj mladunaca: 5-9.
Ishrana: Insekti i njihove larve, pauci, bobice, jaja.
Zaštita: Zaštićena vrsta.

Naziv ptice:
Lat: Alauda arvensis

Hr Radović Sušić: Poljska ševa
Hr Rucner: Ševa vintulija
Eng: Skylark
De: Feldlerche
It: Allodola
Opis ptice:
Vrlo česta gnjezdarica otvorenih tala, obrađenih i prirodnih (obrađeno tlo, obalne livade itd.). Živi na tlu. Prilično svijetlo smeđe-pjegava s bjelkastim stražnjim rubom krila i repom srednje duljine s bijelim rubom. Ima malu kukmu. (Kukmasta ševa ima mnogo veću i šiljatiju kukmu. Ostale slične vrste su šumska ševa, ševa čevrljuga i velika strnadica, koje vidi.) Juv. imaju ljestvičasto išarano perje do kasnog ljeta, nemaju svijetli zadnji rub krila. Običan zov je suho, puno cvrkutanje, "prriee" i "prreet" itd. Pjesma je beskrajno izlijevanje osnovano na visokim kotrljajućim zvukovima, ponavljanim u dugim nizovima, koji često sadrže oponašanja. Počinje u ranu zoru (masovno počinju, napadno istovremeno) i može se čuti cijeli dan. Uopćeno, počinje na tlu ili sa stupa, ali se obično izvodi visoko u zraku, 10-15 minuta bez prestanka. Ševa za to vrijeme visi na mjestu lepršajući krilima, teško ju je otkriti. Prema kasnom ljetu postaje tiha. Tokom jeseni se na strništima mogu naći rasuta jata. Zimi postoje velika jata, a u oštrim zimama se mogu pojaviti ogromna jata i veliki seleći pokreti.

Prosjecna duljina/raspon krila:
18/null

Naziv ptice:


Lat: Anthus trivialis
Hr Radović Sušić: Prugasta trapteljka
Hr Rucner: Trepteljka strljekavica
Eng: Tree Pipit
De: Baumpieper
It: Prispolone
Opis ptice:
Prilično česta (na nekim mjestima brojna) u otvorenim šumama, čistinama i otvorenijem zemljištu s grmljem i drvećem. Slična trepteljki cikuši, ali se može prepoznati nijansom žućkaso-smeđeg, nije tako sivo-zelena, trbuh bjelji, nema žućkastu nijansu, napadnija tamna jagodična pruga, bokovi finije isprugani, skoro posve neisprugana trtica i u usporedbi kratka, zakrivljena zadnja pandža, ali najbolje se razlikuju po glasu. Zov karakterističan, promuklo "speez". Znak za opasnost tih, ali napadan, sporo ponavljano "sit". Pjesma ponekad s vrha drveta, ali obično tokom kratkog leta, za kojeg se ptica spušta na krutim krilima - kao mali papirnati avion. Pjesma je glasna i čini je ponavljanje kratkih nizova tonova u različitom tempu, "cha-cha-cha-cha weeweeweewee trrrrrr uee uee uee uee uee, ooee SEEa-SEEa-SEEa".

Prosjecna duljina/raspon krila:
15/null

Lanius collurio - Rusi svračak
________________________________________


Klasa AVES - Ptice
Subcl. NEORNITHES
Superordo NEOGNATHAE (ptice letačice)
Ordo PASSERIFORMES (Ptice pevačice)
Familia LANIIDAE (Svračci)
Foto galerija

Opis: Do 18 cm dužine. Osnovna boja tela je pretežno siva sa crnom prugom preko očiju, a leđni region je kestenasto-smeđe boje. Polni dimorfizam je izražen.
Stanište: Žbunovita pobrđa, kultivisana stepa sa žbunjem, gajevima i drvoredima.
Bionomija:
Status: Selica, 01.05. – 10.09.
Gnežđenje: Gnezdo smešta u gustom žbunju ili na drvetu uz stablo na visini od 0,5-5 m i koristi ga za jedno gnežđenje. Vreme gnežđenja: 20.05 – 10.06.
Broj gnežđenja: Jedno i jedno naknadno.
Broj jaja: 4-7 (5).
Prosečan broj mladunaca: 3-5.
Ishrana: Insekti, žabe, miševi, ptići koje nabada na trnje.
Zaštita: Zaštićena vrsta.

Naziv ptice:
Lat: Emberiza caesia

Hr Radović Sušić: Rusogrla strnadica
Hr Rucner: Strnadica rusobradica
Eng: Cretzschmar's Bunting
De: Grauortolan
It: Ortolano grigio
Opis ptice:
Gnijezdi u jugoistočnoj Evropi u suhom kamenitom zemljištu s usamljenim grmovima. Sliči vrtnoj strnadici, ali ima plavo-sivu (ne zelenkasto-sivu) glavu i prije naranđasto (ne žuto) grlo. Ženka se razlikuje od mužjaka napadno ispruganim tjemenom i slabo prugastom prsnom prugom. Juv. je vrlo sličan juv. vrtnoj strnadici, u prirodi su nerazlučivi. Razlikuje se od juv. strnadice cikavice po jače sivo nijansiranoj smeđoj (ne crvenkasto-smeđoj) trtici. Obično se viđa na tlu. Zov, metalno "spit", oštriji nego kod vrtne strnadice. Pjesma je strukturom slična nepotpunoj ili primitivnoj pjesmi vrtne strnadice, sitna je i nema prijatni zvoneći ton, nepromjenjiva je i ima samo jednu završnu notu, ne dvije ili tri. Završna nota je nadalje ravna i izvučena, ne zvoneća ili s dvoglasom. Vrste pjeva se koriste naizmjenično, jedna malo jača i dublja, "jee jee jee ju", druga viša i skoro hripava, "wee wee wee wuh".

Prosjecna duljina/raspon krila:
16,5/null

Naziv ptice:
Lat: Fringilla montifringilla

Hr Radović Sušić: Sjeverna zeba
Hr Rucner: Zeba nikavica
Eng: Brambling
De: Bergfink
It: Peppola
Opis ptice:
Gnijezdi često u tajgi i podplaninskim brezovim šumama. Za seobe i zimi česta u šumama, parkovima, vrtovima i poljima, obično u jatima. Putujuća jata obično zbijenija od selećih jata zebe bitkavice. Uočite bijelu trticu, tamna leđa i bijele krilne pruge. Jata su često miješana sa zebama bitkavicama. U nekim, "godinama najezdi", jata od tisuća i čak milijuna ptica se mogu pojaviti u područjima bukovih šuma; jedu plodove. Pjesma je turobno, monotono ponavljano, kotrljajuće i hripavo "rrrrhee" (izdaleka podsjeća na piljenje). Pjeva s vrlo izloženog mjesta. Letni zov (bliski kontakt) "jek, jek", kao zeba bitkavica, ali nazalniji i tvrđi. Glasni zov karakteristično nazalno hripanje, "teh-ehp". Znak za opasnost na gnijezdilištu je tvrdo zvonjenje "slitt, slitt".

Prosjecna duljina/raspon krila:
15/null

Severni aniflan



Naziv ptice:
Lat: Acanthis flammea

Hr Radović Sušić: Sjeverna juričica
Hr Rucner: Sjeverna juričica
Eng: Redpoll De: Birkenzeisig

It: Organetto
Opis ptice:
U Britaniji gnijezdi u guštarama breze i johe, nasadima četinara, vrtovima i parkovima, u Fenoskandinaviji uglavnom u podplaninskim brezovim šumama, ali i u crnogoričnim. Sjeverna populacija zimi ide na jug, u jako promjenjivom broju, povremeno razmjera najezde. Crveno čelo (iako ne do augusta prve godine) i mala crna mrlja na bradi je razlikuju od svih drugih vrsta (osim vrlo srodne polarne jurčice, koju vidi). Ad. mužjak ružičasto-crven po prsima i trtici, koja je ponekad skoro bez oznaka. Podvrsta flammea (Fenoskandinavija, Rusija) je srednje velika, prilično svijetla i siva. Podvrsta cabaret (Britanija i Irska, Alpe) je manja i tamnija, smeđija. Podvrsta rostrata (Grenland) je najkrupnija, tamna, jako prugasta i ima tupi, teški kljun. Društvena, često gnijezdi u raštrkanim kolonijama. Zimi u gustim jatima (često s čizcima) u brezicima i jošicima, iako se hrani i u visokom korovu kao gorska jurčica. Zov "chut, chut-chut", slomljen, s metalnim odjekom. Često hrapavo "djuee", slično zelenduru. Letna pjesma se sastoji od zova, izmjenjujućeg sa suhim čegrtanjem: "chut chut chut serrrrr...".

Prosjecna duljina/raspon krila:
12,5/null

Naziv ptice:
Lat: Prunella modularis
Hr Radović Sušić: Sivi popić
Hr Rucner: Sivi popić
Eng: Dunnock
De: Heckenbraunelle
It: Passera scopaiola
Opis ptice:
Česta gnjezdarica gušćih vrtova i parkova, također u žbunovitom zemljištu, prvenstveno poluizrasle omorikine šume i podplaninske brezove šume. Uočite škriljasto-sivu glavu i prsa skupa s ispruganom, toplo smeđom gornjom stranom tijela. Dobrim dijelom se hrani na tlu. Zatajan, ali pjeva s izloženog mjesta kao što je vrh grma ili sam vrh omorike. Pjesma karakteristična, visoko naglašena, jasno zveckanje, kolebljiva i napadno ciklična, "tutelliTEEtelleTEEtutelli". Običan zov (uzbuđenje, uzbuna) je glasno zviždanje s pucketavim zvukom, "teeh". Letni zov (seoba) tanko i slabašno zvonjenje "sissississ".

Prosjecna duljina/raspon krila:
15/null

Slavuj
Slavuj

mali slavuj

Status ugroženosti:

Niži stepen opasnosti - poslednja briga
Sistematika
carstvo: Animalia

tip: Chordata

klasa: Aves

red: Passeriformes

porodica: Muscicapidae

rod: Luscinia
Forster, 1817.

vrste
Luscinia lusciniaLinnaeus, 1758
Luscinia megarhynchosBrehm, 1831


Slavuj je zajednički naziv za dve vrste evropskih ptica pevačica: Luscinia megarhynchos (mali slavuj) i Luscinia luscinia (veliki slavuj). One se ne razlikuju mnogo po veličini tela ili telesnoj masi, nego po tome što veliki slavuj ima nešto duža krila. Ove dve vrste se zato mogu po izgledu razlikovati samo ako se drže u ruci i zagleda im se perje, a za to imaju prilike samo zvanični prstenovači ptica. Pesma ove dve vrste se, međutim, dosta razlikuje.
Slavuji imaju neugledno smeđe perje (odozdo nešto svetlije nego sa gornje strane), pa ih je teško primetiti u gustišu u kome žive. Gnezdo slavuja se uglavnom nalazi na samom tlu, a mnogo ređe na niskoj vegetaciji. Sastoji se od neuredne gomile lišća i drugog biljnog materijala, a često je skriveno ispod kupina, kopriva i drugih bodljikavih biljaka. Slavujčići se iz jaja izlegu goli i slepi, ali brzo rastu i dobijaju perje, pa za par nedelja već mogu da lete.
Slavuj se hrani sitnim insektima i paucima, a ponekad i drugim beskičmenjacima. Obično se misli da slavuj peva samo noću, ali ukoliko ga ne uznemiravaju, često peva i danju. Najčešće pri tom sedi u nekom žbunu gde je skoro nevidljiv zbog neupadljivog perja.
Slavuj je „knjiški" primer ptice selice. Svi slavuji provode zimu u Africi, a kod nas dolaze u aprilu mesecu. Slavuj peva samo u proleće, a negde u junu lagano prestaje sa pesmom, pa u avgustu može da izgleda kako su već otišli na jug. Međutim, oni su tada tu, samo tihi i neprimetni.
U Srbiji se gnezdi samo mali slavuj, a veliki slavuj se može naći za vreme seobe. On se gnezdi u severnijim delovima Evrope, a zimu provodi u različitim delovima Afrike nego mali slavuj.

Naziv ptice:
Lat: Saxicola rubetra

Hr Radović Sušić: Smeđoglavi batić
Hr Rucner: Batić prdavac
Eng: Whinchat
De: Braunkehlchen
It: Stiaccino
Opis ptice:
Gnijezdi prilično često na otvorenim pašnjacima, vlažnim busenastim livadama s rijetkim grmljem, tresetištima i vrijesištima, u niskom raslinju duž jaraka. Mužjak ima izraženu, bijelu obrvu i rđavo-naranđasto grlo koje je jasno bijelo obrubljeno; obrazi i uzde vrlo tamni. Bijele oznake na krilima. Ženka mutnijih boja. Razlikuje se u svakom ruhu od evropskih crnoglavih travarki po bijeloj osnovi vanjskih repnih pera (vidljiva u letu, ali nenapadna); gornje repno pokrilje uvijek smeđe isprugano. Stoji uspravno, obično na vrhu niskog grma, čička ili žice ograde. Često širi rep. Znak za uzbunu "yu tek, yu tek-tek", drugim riječima meki zvižduk i čisto coktanje jezikom. Pjesma je kratka i brza, počinje i prestaje naglo; nekoliko jasnih tonova pomiješanih s povremenim škripavim zvukovima. Fraza promjenjiva, često sadrži oponašanja; jedan oblik kao pjesma velike strnadice. Pjeva većinom noću.

Prosjecna duljina/raspon krila:
12,5/null

Naziv ptice:
Lat: Emberiza cia

Hr Radović Sušić: Strnadica cikavica
Hr Rucner: Strnadica cikavica
Eng: Rock Bunting
De: Zippammer
It: Zigolo muciatto
Opis ptice:
Gnijezdi u srednjoj i južnoj Evropi na kamenitim planinskim obroncima, kako onim obraslim vrijeskom, tako i gusto šumovitim. Zimi silazi na niže nivoe. Mužjak se prepoznaje po pepeljasto-sivim i crnim oznakama na glavi, ženka je rasutije išarana. Kod oba spola uočite neisprugano grlo i također živu kestenjasto-smeđu trticu (vidi se dobro kad ptica uzlijeće). Srednja sekundarna pokrilna pera imaju bijele vrhove koji čine usku krilnu prugu. Juv. je odozdo isprugana, sliči juv. strnadici žutovoljki po kestenjasto-smeđoj trtici i bijelom na vanjskim repnim perima, ali se prepoznaje po crvenkastoj donjoj strani tijela. Razlikuje se od juv. vrtne strnadice i strnadice rusobradice po kestenjasto-smeđoj trtici i sivom kljunu. Često se viđa na tlu, ali također rado slijeće na drveće. Zov sitno, slabo "zeet" ili vrlo visoki, uvučeni, zvižduk "seeee", nijansu progutan ili posve ravan. Pjeva s povišenog i otvorenog mjesta. Pjesma, prijatna, brza i promjenjiva kao carićeva, ali sa skvičavim glasom, "seut wit tell-tell wit drr weeay sit seeay".

Prosjecna duljina/raspon krila:
16/null

Naziv ptice:
Lat: Lullula arborea

Hr Radović Sušić: Ševa krunica
Hr Rucner: Ševa krunica
Eng: Woodlark
De: Heidelerche
It: Tottavilla
Opis ptice:
Rijetka gnjezdarica vrijesišta i područja s rijetkim drvećem, također u posječenim šumama, spaljenom tlu, ponekad rasadnicima. Slična poljskoj ševi, ali ima mnogo kraći rep. Napadno svijetla obrva koje se praktično spaja na zatiljku. Kratka kukma obično nije dignuta. Posve karakteristična za vrstu je tamna točka, smeđkasto-bijelo obrubljena, na prednjem rubu krila (gornja strana). Leti napadnije valovito od poljske ševe (može čak sličiti malom djetliću), a viđena odozdo izgleda slična šišmišu sa svojim širokim, okruglastim krilima i uočljivo kratkim repom. Rep nema bijela vanjska pera, umjesto toga ima svijetlu prugu na vrhu. Šumska ševa često stoji na drveću i grmlju (izloženo mjesto na kraju grane, na vrhu itd), ali se hrani na tlu. Pjesma se sastoji od niza mekih tonova s ugodnom zvonjavom, koja počinje nesigurno, ali ubrzava i pojačava se dok istovremeno opada naglaskom "lee lee lee lilililililululululooloo, EElu, EElu EElu-EElu-...". Čuje se uglavnom u rana jutra i večeri, u junu (drugo gniježđenje) ponekad u ponoć - tada potpuno solo! Najčešće pjeva u letu, koji je visok i često van dometa čujnosti, ali također s uzvišenog mjesta (drvo, teleg. žica, čak s tla). Zov mek, tih, melodičan, "deedlooEE" ili zvonjava sličnija pjesmi, "TLOee-TLOee". Mala jata jedne vrste u jesen.

Prosjecna duljina/raspon krila:
15/null

Naziv ptice:Štanc cajzla

Lat: Serinus serinus
Hr Radović Sušić: Žutarica
Hr Rucner: Obična žutarica
Eng: Serin
De: Girlitz
It: Verzellino
Opis ptice:
Obična u većem dijelu kontinenta, u Britaniji rijetka i vrlo mjestimičma (neredovna gnjezdarica). Živi u parkovima, pojasevima crnogorice, vrtovima, često u selima. Isprugana, većim dijelom žuta donja strana tijela i trtica su karakteristični. Ljeti, kad su sivkasto-zelene primjese perja istrošene, glava može izgledati skoro posve žuta. Juv. nema žutog i isprugan je. Najlakše se prepoznaje malim rastom i vrlo kratkim kljunom. Često se hrani na tlu. Običan zov je visoko naglašeno, metalno cvrkutanje, "zr-r-litt", ne bez sličnosti sa zovom juv. bijele pastirice. Pjeva učestalo s visokog i izloženog mjesta ili u letu sličnom zelendurovom sa sporim zamasima krila, cilikavo, cvrkutavo i oporo čavrljanje u brzom tempu (pomalo sliči čaši kad padne).

Prosjecna duljina/raspon krila:
11/null

Naziv ptice:
Lat: Phoenicurus phoenicurus

Hr Radović Sušić: Šumska crvenrepka
Hr Rucner: Crvenrepka kovačić
Eng: Redstart
De: Gartenrotschwanz
It: Codirosso
Opis ptice:
Gnijezdi prilično često u parkovima i otvorenim šumama, u predgrađima kao i dalekoj tajgi.Gnijezdi u dupljama drveća i kućicama za ptice. Mužjak ljeti privlačan u crnom, bijelom, pepeljasto-sivom i rđasto-crvenom ruhu. U septembru, prije seobe, boje su prigušene svjetlosmeđim rubovima pera. Ženka je smeđkasta osim repa. U svakom obliku ruha ima rđavo-crveni rep kojim stalno trepće - po tom se smjesta razlikuje od svih drugih ptica zapadne Evrope osim mrke crvenrepke. Ženka šumske crvenrepke sliči ženki mrke crvenrepke, ali je svjetlija odozdo (bljedožućkasto sivo-bijela) i uopće toplije nijanse. Živahna, često lovi insekte na način muharica. Znak za opasnost je vrlo sličan onom brezovog zvižka, ali obično s kuckavim tonovima na kraju; "hueet tick tick". Pjesma kratka, sa sjetnom zvonjavom, čuje se s prvim svitanjem: "SEEH TRUee-TRUee-TRUee see see seewuh..". Stihovi stalno promjenjivi.

Prosjecna duljina/raspon krila:
14/null

Naziv ptice:
Lat: Emberiza rustica

Hr Radović Sušić: Šumska strnadica
Hr Rucner: Šumska strnadica
Eng: Rustic Bunting
De: Waldammer
It: Zigolo boschereccio
Opis ptice:
Prilično česta u krajnje sjeveroistočnoj Evropi u močvarnim smrekovim šumama, ponekad u vlažnoj brezovoj šumi, obrubljenoj malim močvarama i vodotokovima. Seli na jugoistok, ali svake godine doskita u Britaniju (većinom u jesen). Mužjak u ljetnom ruhu ima karakteristične crno-bijele oznake na glavi. Također je karakteristična crvenkasto-smeđa prsna pruga, crvenkasto-smeđi bokovi zajedno s bijelim trbuhom. Ženka i jesenske ptice se najlakše pomiješaju s močvarnom strnadicom, ali je ova tamno isprugana po prsima i bokovima, nema crveno-smeđu boju; trtica šumske strnadice je crvenkasto-smeđa, smeđkasto-siva kod močvarne strnadice; kljun ima ravni zabat kod šumske strnadice, a zaobljen kod močvarne strnadice; izraženije svijetle krilne pruge kod šumske strnadice, a noge svjetlije (ružičaste). Zov vrlo sličan zovu drozda cikelja, ali malo viši i napadniji, "zit. Pjesma jasna i melodična, prilično kratka, ima tužni zvon kao laponski ostrugaš i karakterom nejasno sliči pjesmi sivog popića, npr. "DUdeleu deLUU-delee", vrlo mekog tona.

Prosjecna duljina/raspon krila:
14,5/null

Naziv ptice:
Lat: Phylloscopus sibilatrix

Hr Radović Sušić: Šumski zviždak
Hr Rucner: Šumski zviždak
Eng: Wood Warbler
De: Waldlaubsänger
It: Lu? verde
Opis ptice:
Prilično čest u šumama s visokim drvećem, živi u krošnjama, tipična ptica starih bukovih šuma. Jasno žuto grlo, prsa s čisto bijelim trbuhom i živopisna žućkasto-zelena gornja strana tijela. Napadna, žuta obrva. Pjesma je ubrzani niz "zip" tonova koji završavaju metalnim ćurlikom, "zip, zip zip-zip-zip-zwirrrrrr" ("okretanje novčića na mramornoj ploči"). Također često pojačano, sjetno "deeu-deeu-deeu-deeu-..". Česti kratki horizontalni pjevni letovi u krošnji, često nisko, za leta ispušta "zip" zvukove, a kod sletanja ćurliče. Zov oštro "zip". Znak za opasnost jedno "deeu".

Prosjecna duljina/raspon krila:
12/null

Naziv ptice:

Lat: Acrocephalus scirpaceus
Hr Radović Sušić: Trstenjak cvrkutić
Hr Rucner: Trstenjak cvrkutić
Eng: Reed Warbler
De: Teichrohrsänger
It: Cannaiola
Opis ptice:
Gnijezdi često u trsci. Može također posjećivati guštare, grmovite vrtove itd. Vješto plete dobro građenu košaru gnijezda koja je obješena na 3-4 stabljike trske. Često iskorištavan kao domaćin za mladu kukavicu. Neisprugan, smeđa gornja strana samo sa slabim nagovještajem obrve ga razlikuje od trstenjaka rogožara, koji se pojavljuje u sličnom staništu. Toplije smeđ odozgo nego ad. trstenjak mlakar; trtica uvijek rđasto obojana. Uočite: juv. trstenjak mlakar je skoro jednako tako toplo smeđ odozgo, čak u praksi može biti neraspoznatljiv u ruci. Pjesma, čuje se većinom u zoru i sumrak, nije tako brza kao kod trstenjaka rogožara, čijoj pjesmi inače sliči. Pretežno opori tonovi, ponovljeni dva ili tri puta, idu u užurbanom cvrkutavom tempu, "trett trett trett tirri triir tru tru.." itd. Kao i druge Acrocephalus vrste, rado oponaša glasove drugih ptica.

Prosjecna duljina/raspon krila:
12,5/null

Naziv ptice:

Lat: Acrocephalus paludicola

Hr Radović Sušić: Trstenjak ševar
Hr Rucner: Trstenjak ševar
Eng: Aquatic Warbler
De: Seggenrohrsänger
It: Pagliarolo
Opis ptice:
Rijetka i mjestimična gnjezdarica srednje i južne Evrope, na vlažnim livadama s visokim raslinjem vrste Carex. Izgleda kao trstenjak rogožar, ali ima svijetlo žuto-smeđe perje i svijetlu uzdužnu prugu na tjemenu. (Uočite da juv. trstenjak rogožar može imati prilično svijetlu središnju crtu.) Napadna žućkasto-bijela obrva. Jako isprugana leđa sa svijetlim, bljedožućkastim uzdužnim prugama na međuramenim leđima, umjereno isprugana trtica. Ima rijetke nenapadne pruge na prsima i bokovima. Rep je zaobljeniji nego kod trstenjaka rogožara. Drži se dobro skriven u raslinju. Pjesma sliči "uspavanom" trstenjaku rogožaru - kitice su kratke i ispjevane bez "duha" - a ponekad se izvodi u kratkom pjevnom letu. Najveća razlika od trstenjaka rogožara izgleda da je nepostojanje izmjena u tempu: suhi, ravni ćurlici sustignuti su nizovima zviždećih zvukova, odvojenih kratkim stankama, npr. "trrrrrr...pee-pee-pee-pee-pee-pee...cherr...kyee-kyee-kyee...trrrr.." itd.

Prosjecna duljina/raspon krila:
12,5/null

Naziv ptice:

Lat: Emberiza calandra

Hr Radović Sušić: Velika strnadica
Hr Rucner: Stršelj počvrkaš
Eng: Corn Bunting
De: Grauammer
It: Strillozzo
Opis ptice:
Gnijezdi prilično često na otvorenom, kultiviranom zemljištu i u nizinama. Neki mužjaci se mnogoženci. Van sezone gniježđenja se viđa u jatima. Smeđa sa sivom nijansom, jako isprugana bez osobitih oznaka za prepoznavanje. Spolovi slični. Izgleda debela. Let težak i čak s daljine lako razlučiv od leta ševa, također po nepostojanju svijetlog stražnjeg ruba krila. Često leti s obješenim nogama. Zov tvrdo, oštro, skoro kucavo "tik". Obično pjeva s dobro vidljivog mjesta, često s telegrafske žice. Pjesma metalan, monotono ponavljan ubrzavajući neskladni zvuk, "tuk tuk zik-zee-zrrississ".

Prosjecna duljina/raspon krila:
18/null

Naziv ptice:
Lat: Melanocorypha calandra

Hr Radović Sušić: Velika ševa
Hr Rucner: Ševa čevrljuga
Eng: Calandra Lark
De: Kalanderlerche
It: Calandra
Opis ptice:
Gnijezdi u južnoj Europi u suhim, otvorenim zemljištima. Vrlo velika s razmjerno kratkim repom i širokim, dugim krilima s bijelim stražnjim rubom i tipično tamnom donjom stranom u letu. Kljun debeo. Krupna, crna vratna mrlja se ponekad teško može vidjeti i manje je napadna kod ženke. Let obično spor i valovit, zamasi krila dosta spori (mogu sličiti vivčarici). Zov snažan i hrapav, suho kotrljanje "tshrreet" (kao svađanje čvoraka). Pjesma, muzikalna i slična pjesmi poljske ševe iako snažnija i bogatija oponašanjima, se čuje za kružećeg leta s velike visine, zamasi krila dugo vremena spori, opušteni.

Prosjecna duljina/raspon krila:
20/null

Naziv ptice:
Lat: Cinclus cinclus

Hr Radović Sušić: Vodenkos
Hr Rucner: Obični brljak
Eng: Dipper
De: Wasseramsel
It: Merlo acquaiolo
Opis ptice:
Gnijezdi duž brzih tekučica, uglavnom u brdovitim krajevima. Zimi prorjeđeno raštrkan duž rijeka, potoka i šumskih potoka, ali otporna vrsta, ostaje na mjestima gdje je voda polusmrznuta. Stoji na stijenama itd., pravi čučnjeve i klanja se, kratki rep malo uspravljen. Bijela prsa napadna. Skače po vodi, pliva (nisko), roni za crvima itd; pliva pod vodom snažnim zamasima krila. Može čak trčati po dnu. I usred zime pjeva svoju tihu, skvičavu, strugavu pjesmu. Leti nisko, savim ravno i brzo. Tada ispušta kratko, oštro "zrets" koje probija kroz huku bujice. Kontinentalne ptice su crnje odozdo, nemaju kestenjastu prugu, povremeno zimi posjećuju istočnu obalu Britanije.

Prosjecna duljina/raspon krila:
18/null

Naziv ptice:
Lat: Emberiza hortulana

Hr Radović Sušić: Vrtna strnadica
Hr Rucner: Vrtna strnadica
Eng: Ortolan Bunting
De: Ortolan
It: Ortolano
Opis ptice:
Gnijezdi prilično rijetko u otvorenom, kultiviranom zemljištu (nizinskom) sa skupinama drveća (sjeverna Evropa) ili otvorenom planinskom zemljištu s raštrkanim drvećem (južna Evropa). Ad. mužjak se od ostalih strnadica razlikuje po zelenkasto-sivoj glavi bez oznaka i svjetložutom grlu. S veće blizine se može vidjeti tanki žućkasto-bijeli OČNI PRSTEN. Noge i kljun ružičasti. Vanjska repna pera bijelo obrubljena. Razlikuje se od strnadice rusobradice po žutom (ne naranđastom) grlu i zelenkasto-sivoj (ne plavo-sivoj) glavi te također zelenkasto-sivom prsnom prugom. Ženka sliči mužjaku, ali ima smeđe nijansiranu zelenkasto-sivu glavu s tamnim prugama i napadno ispruganu sivkastu prsnu prugu. Juv. je smeđ i isprugan kao trepteljka, ima sivo nijansiranu smeđu, ispruganu trticu (ne crvenkasto-smeđu kao kod strnadice žutovoljke i strnadice cikavice); kljun siv. Zov jasno, metalno "SLEEe"; također se čuje od noćnih selica u augustu, raštrkano ponovljeno (3-5 puta po preletu). Kontaktni zov, koji se čuje od npr. dnevnih selica, je prigušeno, suho "plett". Kad je uznemirena, kratko "chu" (ili "SLEE" i "chu" izmjenjujući se u razmacima od 2 sekunde). Pjesma se mijenja, ali je zvoneći ton poseban, a drugi dio je tipično niži od prvog; "swee swee swee swee dru dru" ili "dru dru dru seea seea". U južnoj Evropi je drugi dio obično tek jedna slomljena, opadajuća nota (vidi strnadica rusobradica).

Prosjecna duljina/raspon krila:
16,5/null

Naziv ptice:
Lat: Fringilla coelebs
Hr Radović Sušić: Zeba
Hr Rucner: Zeba bitkavica
Eng: Chaffinch
De: Buchfink
It: Fringuello
Opis ptice:
Jedna od najčešćih evropskih ptica. Gnijezdi i u bjelogoričnim i u crnogoričnim šumama, vrtovima i parkovima. Gnijezdo je najčešće u rašlji drveta, vješto izrađeno i dobro skriveno mahovinom i lišajima. Selica na sjeveru i sjeveroistoku, veliki pokreti početkom oktobra. Zimi česta u jatima po poljima, obično blizu šume. Vrlo privržena bukovoj šumi. Mužjak jarkih boja, ženka i juv. mutno sivo-smeđi sa zelenkastom nijansom; svi imaju izražene, bijele krilne pruge, bijelo na vanjskim repnim perima i zelenu trticu. Među najgorljivijim pjevačima u šumi, pjesma glasna. S dobro vidljivog mjesta odaje zvučno, kratko, ali snažno čegrtanje koje opada na ljestvici i završava viticom, npr. "zit-zit-zit-zit-sett-sett-sett-chitterEEdia"; ponekad završnoj vitici dodaje djetliću slično "kik". Operjali mladi mole za hranu glasnim "tripp". Letni zov kratko, nisko "jup, jup". Ostali obični zovovi su glasni zvižduk "huitt, huitt" (u jugoistočnoj Evropi zov postaje "heep", neprelomljen i zbunjujuće sličan velikom slavuju), i u vezi s tim se mjestimično javlja tzv. "kišni zov", ponavljano, kotrljajuće "rrhu"; također metalno "tink".

Prosjecna duljina/raspon krila:
15/null

Naziv ptice:
Lat: Pyrrhula pyrrhula
Hr Radović Sušić: Zimovka
Hr Rucner: Zimnica čučurin
Eng: Bullfinch
De: Gimpel
It: Ciuffolotto
Opis ptice:
Gnijezdi prilično često u bjelogoričnim, kao i crnogoričnim šumama (tajga), također u vrtovima i voćnjacima. Uočite bijelu trticu, crnu i sivu gornju stranu tijela, crvenu donju stranu kod mužjaka, mutnije smeđe boje kod ženke, te također kratki i teški kljun kod oba spola. Prvo juv. ruho je pretežno svjetlosmeđe bez crnog na licu osim oka, nalik zrnu bibera. Tiha. Zimi ponekad u malim jatima, uklj. u vrtovima, ljeti vrlo plašljiva i povučena. Jede bobice, pupove i sjemenke. Zov meko, tužno, melodično "pew"; kad stoji naniže prelomljeno "pee-u". Pjesma slaba, nemuzikalna: zovovi izmješani s hripavim zvukovima.

Prosjecna duljina/raspon krila:
16/null